Mlinovi za ugalj 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 10 | Nivo: Mašinski fakultet

Mašinski fakultet, Beograd, 1997.
Za pripremu ugljenog praha koriste se razliciti mlinovi koji se u osnovi razlikuju po mehanizmu mlevenja. Ugljenoj masi se dovodi energija pri čemu razlikujemo nekoliko osnovnih mogućnosti dejstva sile na česticu:
gnječenjem
sečenjem
trenjem
tucanjem
udarom
U mlinovima koji se koriste za mlevenjem domaćih ugljeva dominantan je udar, i delimično, trenje.
U mlinovima se odvijaju dva osnovna procesa: proces mlevenja i proces sušenja, pored kojih se odvija i proces habanja radnih elemenata mlina.
Sušenje se vrši radi postizanja optimalne vlažnosti ugljenog praha, koja zavisi od početne vlažnosti sirovog uglja,tipa mlinskog postrojenja, fluida za sušenje (najčešće se primenjuju zagrejani vazduh, produkti sagorevanja recirkulisani iz gasnog trakta kotlai njihova mešavina), kao i od kvaliteta ugljenog praha, a u cilju njegovog lakšeg paljenja i potpunog sagorevanjau ložišnim uslovima.
Mlinovi su rotacione mašine i najčešće se i dele prema broju obrtaja i to na:
sporohodne (broj obrtaja manji od 75 o/min-1.25 1/s)
srednjehode (broj obrtaja 75-225 o/min ; 1.25-3.75 1/s)
brzohode(broj obrtaja veći od 225 o/min-3.75 1/s)
Sporohodi mlinovi
Karakteristični predstavnik ove vrste mlinovaq je dobošasti mlin ,kod koga je osnovni proces mlevenja tucanje, ali se pored toga vrši i gnječenje i trenje.
Mlin se sastoji od masivnog doboša prečnika 2-4m delimično napunjenim čeličnim kuglama, najčešće različitog prečnika. Doboš se okreće pomoću elektromotora posredstvom varijatora i reduktora preko velikog zupčastog točka. Sa jedne strane se kroz priključak dovodi ugalj i transportni fluid, najčešće vazduh, dok se sa druge strane, kroz priključak pomoću transportnog fluida odvodi ugljeni prah.
Kuglama koje su prečnika od 30-60 mm ispunjeno je oko 25% zapremine doboša. Pri okretanju mlina čelične kugle se kreču zajedno sa gorivom do odredjene visine, a zatim se vračaju po sloju uglja ili padaju. Pri podizanju kugli, gorivo se melje trenjem kugli i goriva, dok se pri padanju kugli ugalj gnječi i melje tucanjem.
Broj obrtaja mlina mora da bude manji od kritičnog pri kome bi se kugle priljubile uz doboš i okretale zajedno sa njim. Kritičan broj obrtaja se odredjuje iz jednakosti centrifugalne sile i težine kugle:
EMBED Equation.3 odakle je kritični broj obrtaja EMBED Equation.3
D-unutrašnji prečnik doboša mlina
Stvarni broj obrtaja mlina treba smanjiti za oko 25%, pa je:
EMBED Equation.3
Zbog trnja izmedju kugli i uglja, kao i efekta tucanja, finoća mlevenja je isuviše velika, što ima za posledicu veliku potrošnju energije za mlevenje uz znatno habanje kugli i obloge.
ulaz uglja i transportnog fluida
doboš
izlaz aerosmeše
pogonski elektromotor
spojnica

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com

 

 

besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!